ljepotica

evo lasta i ja analiziramo jednu ljepoticu. kazu bila persijska princeza i imala tonu udvaraca. njih 13orica se ubilo jer je odbila se udati za njih. kazu u svoje doba ona je bila ideal ljepote. e hebem te zivote. gledajte ove lijepe carapice i suknjicu. sta vi kazete. inace ja se nikada ne ismijavam nicijim izgledom ali brate dragi sto je previse previse je, pogotovu carapice i suknjica. ne moze bog svakoga obdariti al barem je mogla obrve pocupati i brkove obrijati i ne obuci te carapice pa malo prikriti svoje mane... 
sta vi mislite o ovoj ljepotici? bi l se ozenili za nju?

sarita je napisao/la:evo lasta i ja analiziramo jednu ljepoticu. kazu bila persijska princeza i imala tonu udvaraca. njih 13orica se ubilo jer je odbila se udati za njih. kazu u svoje doba ona je bila ideal ljepote. e hebem te zivote. gledajte ove lijepe carapice i suknjicu. sta vi kazete. inace ja se nikada ne ismijavam nicijim izgledom ali brate dragi sto je previse previse je, pogotovu carapice i suknjica. ne moze bog svakoga obdariti al barem je mogla obrve pocupati i brkove obrijati i ne obuci te carapice pa malo prikriti svoje mane... 
sta vi mislite o ovoj ljepotici? bi l se ozenili za nju?

Ta(j) je isti Maradona. 
Paaa ... za dobar miraz ... samo ako nema kitu i jajca. 

pa ja, pope, ako je otac kralj eto ti dobre prilike. ne cudim se samoubijanjima.

bog te jebo, to se neki debeli cigo obukao u zensko...

hahaha joj, nije. prava je. je l ti se svidja?

prava je. pripada dinastiji qajar. mene ti pitaj. ja sve znam o svemu.

sarita je napisao/la:hahaha joj, nije. prava je. je l ti se svidja?

ludilo, prije bi mi se digao na dikobraza nego li na tog monstruma...

sarita je napisao/la:prava je. pripada dinastiji qajar. mene ti pitaj. ja sve znam o svemu.

super, sad znam koju dinastiju treba zaobilazit...

pizda je napisao/la:

sarita je napisao/la:hahaha joj, nije. prava je. je l ti se svidja?

ludilo, prije bi mi se digao na dikobraza nego li na tog monstruma...

a mozebitno da je i ona imala monstruma. nikad se ne zna sa ovim brkatim i bradatim zenama. 

pizda je napisao/la:

sarita je napisao/la:prava je. pripada dinastiji qajar. mene ti pitaj. ja sve znam o svemu.

super, sad znam koju dinastiju treba zaobilazit...

aj nemoj zahebavat. za tron se sve moze.

sarita je napisao/la:prava je. pripada dinastiji qajar. mene ti pitaj. ja sve znam o svemu.

Ne vierujem dok ju nevidim razgaćenu. 

sarita je napisao/la:prava je. pripada dinastiji qajar. mene ti pitaj. ja sve znam o svemu.

Tamo je Bazilija htjela otputovat, možda ju je zaveo/la ...? 

sarita je napisao/la:evo lasta i ja analiziramo jednu ljepoticu. kazu bila persijska princeza i imala tonu udvaraca. njih 13orica se ubilo jer je odbila se udati za njih. kazu u svoje doba ona je bila ideal ljepote. e hebem te zivote. gledajte ove lijepe carapice i suknjicu. sta vi kazete. inace ja se nikada ne ismijavam nicijim izgledom ali brate dragi sto je previse previse je, pogotovu carapice i suknjica. ne moze bog svakoga obdariti al barem je mogla obrve pocupati i brkove obrijati i ne obuci te carapice pa malo prikriti svoje mane... 
sta vi mislite o ovoj ljepotici? bi l se ozenili za nju?

mogla si prenijeti i ostale slike ....   

Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

na jednoj slici jasnije joj se vide brkovi....

maledetta primavera je napisao/la:

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

na jednoj slici jasnije joj se vide brkovi....

 Daj tu pornografiju vamo.

Ova maća mora da je imala tešku ruku.

Kažu - Čuvaj se brkate žene i ćosava muškarca-

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

cisto sumnjam da je to ikada bio ideal ljepote. Jedino kromanjonci bi to jebali. Zato i jesu izumrli...

maledetta primavera je napisao/la:

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

na jednoj slici jasnije joj se vide brkovi....

suce ih

Yehudi je napisao/la:

maledetta primavera je napisao/la:

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

na jednoj slici jasnije joj se vide brkovi....

 Daj tu pornografiju vamo.

Ova maća mora da je imala tešku ruku.

Kažu - Čuvaj se brkate žene i ćosava muškarca

moro bi joj kesu nabit na glavu, al posto je princeza dalo bi se...

pizda je napisao/la:

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

cisto sumnjam da je to ikada bio ideal ljepote. Jedino kromanjonci bi to jebali. Zato i jesu izumrli...

ma ne vjerujem. kromanjonke su bile zenetine i po - gromade od misica a ovo je neka tjestasta krmacica kojoj se salo ljulja od nerada. ta nikad nije digla teze od kasike. a opet sta je znam, mozda bi kromanjoncu batinicetina se digla na tu pihtijicu, jebo bi on sve cini mi se

Ne rece ti nama je li pronasla pravu ljubav koju je prizeljkivala...


I da, je li pouka price da je brdo love ideal ljepote u svim epohama?

sarita je napisao/la:

pizda je napisao/la:

Lena je napisao/la:Ružna je i za muškarca, a kamoli ne za ženu....pa stvarno kako je moguće da je ovo bio ideal ljepote....

cisto sumnjam da je to ikada bio ideal ljepote. Jedino kromanjonci bi to jebali. Zato i jesu izumrli...

ma ne vjerujem. kromanjonke su bile zenetine i po - gromade od misica a ovo je neka tjestasta krmacica kojoj se salo ljulja od nerada. ta nikad nije digla teze od kasike. a opet sta je znam, mozda bi kromanjoncu batinicetina se digla na tu pihtijicu, jebo bi on sve cini mi se

Cro-Magnonac:


Cro-Magnonka s dietetom:


Kromanjonac

Kromanjonci je uobičajen naziv kojim se opisuju prvi anatomski recentni prahistorijski ljudi (rani Homo sapiens sapiens) iz gornjeg paleolita. Fosili su nađeni u Francuskoj, blizu pećine Cro-Magnon, po kojoj su i imenovani. Najstariji poznati ostaci kromanjonaca su radiometrijski datirani u doba od oko 43.000-35.000 godina prije današnjice.^[1]


U 1868, u plitkoj pećini u Cro-Magnonu u blizini grada Les Eyzies-de-Tayac u regiji Dordogne, na jugozapadu Francuske, pronađeni su brojni, očigledno drevni ljudski kosturi. Pećinu je istraživao francuski geolog Édouard Lartet, koji je otkrio pet arheoloških slojeva. Ljudske kosti koje su pronađene u najvišem sloju bile su stare između 10.000 i 35.000 godina. Prahistorijski ljudi ovog nalazišta su nazvani kromanjoncima. Od tada se smatra da su, zajedno sa neandertalcima (Homo neanderthalensis), bili predstavnici prahistorijskih ljudi.

Nova nomenklatura

Još uvijek je teško naći precizan položaj kromanjonaca u posljednjoj fazi ljudske evolucije, ali su imali kulturu koja je proizvodila razne sofisticirane alate.
Kromanjonci se identificiraju sa Homo sapiens sapiens novijih oblika, u vremenskom rasponu od prije oko 35.000-10,000 godina prine današnjice.


Oznaka Kromanjonac se može odnositi samo na fosilni nalaz iz Cro Magnona, a kromanjonci su svi pripadnici njegove faze očovječenja. U novije vrijeme se taj naziv izbjegava, posebno na engleskom jezičkom području, a umjesto toga se uvodi naziv anatomski moderni čovjek ili anatomski recentni čovjek, jer se radije govori o ljudima koji su općenito imali anatomsko ustrojstvo kao i današnji ljudi. U budućem komuniciranju iz odgovarajuće oblasti na našim jezicima uputnije je upotrebljavati naziv anatomski novi čovjek ili anatomski recentni čovjek, budući da termin moderni ovdje ima neke druge ili dvojbene konotacije. Na taj način bi se izbjegle određene nejasnoće u vezi sa oznakpm "kromanjonac", koji se najčešće odnosi na sve rane nove ljude u Evropi (za razliku od prethodnih neandertalaca), a ponekad i na određene ljudske grupe koja se mogu razlikovati od drugih iz gornjepaleolitskih ljudi u regiji.
Termin "kromanjonac" se, ipak, i dalje vrlo često koristi u popularnim tekstovima, jer čini očitu razliku sa neandertalcima, a također se odnosi direktno na ljude, a ne na kompliciranu, najčešće upitnu, sukcesiju hronoloških faza koje čine gornji paleolit. Ovu evidentno praktičnu vrijednost su osporili arheolozi i paleontolozi podrškom ideji da termin kromanjonci nema formalni taksonomski status, jer se ne odnosi na vrste ili podvrste niti arheološki fazu ili kulture.


Zanimljivo je da je u oim raspravama zaobiđena nomenklatura koju su formulirali paleoantropološki autoriteti (Heberer, Piveteau i Prideaux, npr.) iz druge polovine 20. stoljeća, a koji su sve pripadnike roda Homo svrstavali u tri kategorije:

• arhanropi (drevni ljudi): Homo habilis i Homo erectus
  
  
• paleantropi (davni ljudi): Homo neanderthalensis i
  
  
• neantropi (novi ljudi): Homo sapiens, sa podvrstama
  
  
  
  
  • Homo sapiens fossilis i
    
  • Homo sapiens recens ili Homo sapiens sapiens.
    
  
  
  

Moguće je da bi u terminološkoj konfuziji i nezgrapnim nazivima bilo korisno razmotriti neka ranija (primjerenija) iskustva.

Opis

Najraniji poznati ostaci Cro-Magnonskih ljudi su radiougljičnim datiranjem procijenjeni na starost od oko 43.000 godina prije današnjice. Kromanjonci su bili snažno građeni i moćni. Tijelo je obično bilo masivno i čvrsto s jakom muskulaturom. Čelo je dosta ravnije od kosog kao u neandertalaca, i sa samo blagim tjemenskim grebenom. Lice je kratko i široko. Brada je bila istaknuta. Kapacitet mozga je bio oko 1.600 cm³, veći od prosjeka kod današnjih ljudi. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da se fizički osobine tzv. Cro-Magnonca nisu dovoljno samosvojne u odnosu na moderne ljude da bi opravdale posebnu oznaku.

Imenovanje

Ime dolazi od lokacija Abri de Cro-Magnon (franc. abri = rupa, pećina), a Magnon je naznaka vlasnika posjeda u zaseoku Les Eyzies u komuni Les Eyzies-de-Tayac-Sireuil, na jugoistoku današnje Francuske, gdje je pronđen prvi primjerak označen kao Cro-Magnon 1.
Budući da je najstariji poznati anatomski moderni ljudi (Homo sapiens sapiens ) u Evropi, kromanjonci su od samog početka vežu sa poznatim slikama iz pećine Lascaux i kulturom Orinjasijen, čiji su ostaci dobro poznati iz južne Francuske i Njemčke. Nakon toga, ostaci ranog modernog čovjeka su otkriveni i u arheološkim nalazištima zapadne Evrope i drugdje. Poboljšavanjem radiometrijskih metoda datiranja tehnike]] početkom 20. stoljeća, novim nalazima su dodati u taksonomsku klasifikaciju hominida.

Osobenosti primjeraka

Francuski geolog Louis Lartet je otkrio prvih pet kostura ovog tipa, marta 1868., u pećini – skloništu pod nazivom Abri de Cro-Magnon . Slični primjerci su naknadno otkriveni u drugim dijelovima Evrope i susjednih područja.

Pećina Grotta del Cavallo

U novembru 2011. godine, u jedinici Oxfordskog radiokarbonskog akceleratora u Engleskoj testirani su uzorci ono što se prethodno procijenjeno da su mliječni zubineandertalca, koji su bili iskopani 1964. iz Grotta del Cavallo (Konjska pećina) u Italiji. Identificirani su kao najstariji Cro-Magnonski ljudi (ili EMH) koji su ikada otkriveni u Evropi, a koji datiraju iz između prije 43.000 do 45.000 godina.

Kentska pećina

Praistorijski fragment maksile gornjevilične kosti) je otkrivena u kentskoj pećini, 1927., u toku iskopavanja u izvedbi Torquay Natural History Society. Nalaz je označen kao Kents Cavern 4.


U 2011. godini fosil je ponovo testiran i redatiran na najmanje 41.500 godina, što je potvrdilo da je kromanjonac najraniji anatomski moderni čovjek. Fosili ovog stepena hominizacije otkriveni su još u Sjeverozapadnoj Evropi.

Pećina Peștera cu Oase

Najstariji kromanjonac je iz jugoistočne Evrope, koji je nađen u Peştera cu Oase (špilja kosti), u blizini Iron Gates u Rumuniji. Lokalitet se nalazi u podunavskom koridoru, što je za kromanjonce mogao biti ulaz u Centralnu Evropu. Izgleda da su u pećini, uz ljudske ostatke možda bila žrtva ili strvina. Ali, alati su pouzdano povezani sa nalazima.


Oase 1 holotip je robusna mandibula u kojoj su koji kombinirane razne arhaične osobine, izvedene početkom pojave anatomski modernih ljudi, a možda i sa osobinama neandertalaca. Moderniji atributi ga ga približavaju evropskom ranom modernom čovjeku kasnog pleistocena. Ovaj fosil je jedan od rijetkih nalaza u Evropi koji bi se mogao izravno datirati na najmanje 37.800 godina. Oase 1 ljudska mandibula je otkrivena 16. februara 2002. A gotovo kompletna lobanja mladog muškarca (Oase 2) i fragmenti druge (Oase 3) nađene su 2005. , opet uz mozaik karakteristika, od kojih su neki paralelna sa Oase 1mandibulom. Kasnije, tokom 2005. godine, fragmenti Oase 3 su identificirani kao dio iste jedinke kao i Oase 2.

Crvena Lady iz Pavilanda

Kompletan kostur anatomski recentnog muškarca, otkriven je 1823. u pećini sahrane Gower, Južni Vels, Velika Britanija. To je bio prvi ljudski fosil koji je pronađen bilo gdje u svijetu. Sa starošću od prije oko 33.000 godina, još uvijek je evidentiran kao najstariji ceremonijalni ukop kod savremenog čovjeka, ikada otkriven bilo gdje u Zapadnoj Evropi. Pridruženi nalazi su bili crvenog oker pomazanja, a mamutskalobanja i osobni ukrasi ukazuju na obilježja šamanizma ili druge religijske prakse. Uz skelet su bili i brojni alati, kao teške robe. Genetička analiza mtDNK odredila je je haplogrupu H (mtDNK), koja je danas najčešće grupa u Evropi.

Pećina Peștera Muierilor

U Peştera Muierilor (Ženska pećina) nađena je jedna, prilično kompletna, lobanje žene s robusnim osobinama lica i drugim modernijim lobanjskim svojstvima. Pronađena je u nižoj galeriji ove pećine u Rumuniji. Uz nju su bile i brojne kosti pećinskog medvjeda. Radiougljičnim datiranjem, starost nalaza je procijenjena na doba od prije oko 30.150 ± 800 godina, što ga čini jednim od najstarijih nalaza kromanjonaca.

Nalazište Cro-Magnon

Originalni Cro-Magnononski nalaz otkriven je u stijenovitom utočištu Les Eyzies, Dordogne, Francuska. Taj primjerak je evidentiran kao Cro-Magnon 1, a metodom radiougljika datiran je na prije oko 28.000 ¹⁴C godina (27,680 ± 270 p.n.e.). U odnosu na Neandertalce, kosturi su pokazali više čelo, uspravno držanje i vitki (gracilne ) kostur kao i kod moderni ljudi. Drugi uzorci sa sa istog nalazišta su ženski: Cro-Magnon 2 i ostatak muškarca: Cro-Magnon 3.
Stanje i plasman ostataka Cro-Magnon 1, uz komada ljuskih i životinjskih zuba, koji se čine da su privjesci ili ogrlice. Zato se postavlja se pitanje da li su namjenski sahranjeni. Ako su kromanjonci svjesno sahranjivali svoje mrtve, to sugerira da su imali saznanja o ritualima, zakopavanjem svojih mrtvih s ogrlicama i alatom ili da se tu tijela nalaze zbog bolesti.


Patološka analiza kostura pokazuje da su ljudi tog perioda imali fizički težak život. Osim infekcija, kod nekoliko individua je nađeno spajanje kičmenih pršljenova, što ukazuje traumatske povreda. Za punoljetnu jedinku čiji su ostaci nađeni u skloništu, vidi se da je poživila neko vrijeme sa frakturom lobanje. Kako su ovakve povrede opasne po život čak i danas, ovo govori da su se kromanjonci oslanjali na podršku zajednice i brinuli o jedni o drugima prilikom ozljeda ili drugih oblika nemoći.

• Uneskovo Svjetsko nasljeđe: Abbre Cro-Magnon je dio UNESCO-ve Svjetske baštine "Prehistorijskog nalazišta i uređene Špilje Vézère Valley".
  
  

Předmostí

Nalazište fosila u Předmostí se nalazi u blizini Přerova, u Moravskoj regiji, Češka. Otkriveno je krajem 19. stoljeća. Iskopavanja su vođenia od 1884. do 1930. Godine, a originalni materijal je izgubljen tokom Drugog svjetskog rata. U 1990., izvedena su nova iskopavanja, kada su nađeni znaci paleolitske sahrane, uz moguće ritualne obrede,
Předmostí je izgleda bila lokacija za svakodnevni boravak s pripadajućim grobljem (sa oko 20 sahranjivanja, uključujući i 15 potpunih ljudskih skeleta, a dijelovi pet drugih, predstavljaju ili poremećeni ili srednje dubok ukop. Pretpostavlja se da se očigledni naknadni poremećaji mogu objasniti kanibalizmom, iako ova teza nije široko prihvaćena. Popratni ne-ljudski fosili uglavnom su bili mamuti. Mnogi od kostiju su jako ugljenisane, što ukazuje da su pečene. Ostali ostaci uključuju crvenu lisicu, jelene, Przewalski konja ledenog doba, vuka, medvjeda, vjeverice i zečeve. Pronađeni su i ostaci tri psa su i, od kojih je jedan, u ustima, imao u kost mamuta. Nalaz iz Předmostí je datiran na starost između 24.000 i 27.000 godine prije današnjice. Ti ljudi su u suštini slični francuskom nalazu iz Cro-Magnona. Iako nesumnjivo moderni, imali su robusne karakteristike, što ukazuju na lovački način života. Oni su također imali kvadratne okvire očne duplje, kakvi se mogu naći u francuskom materijalu.

Mladeč

Iako mlađi od Oase lobanje i donje vilice, nalazi iz pećine Mladeč u Moravskoj, (Češka), su među najstarijih dosad nađenih kromanjonaca. U pećinama su bili ostaci više osoba, ali malo artefakata. Pronađeni artefakti su provizorno su klasificirane kao kultura Orinjasijen. Starost ovih nalaza je, radiougljičnim datiranjem određena na prije 31.000 radiokarbonskih godina (koja je nešto duža od kalendarske). Mladeč 2 je datiran na 31.320 +410, –3 90 godina, Mladeč 9a na 31.500 +420, –400 i Mladeč 8 na 30.680 +380, –360 ¹⁴C godina.

Ostali

Svi ova datiranja evropsiih anatomski “modernih” ljudi su procijenjena direktnim metodom radiougljika u ¹⁴C godinama p.n.e.

• Kostenki 1 = 32.600 ± 1,100, . tibije i fibule;
  
  
• Ljudske fosilne kosti iz pećina Muierii i Cioclovina, Rumunija: Cioclovina 1 = 29.000 ± 700, kompletan neurokranijum, forma robusnih individua, pećina Cioclovina, Rumunija
  
  
• Les Roisà Mouthiers < 32.000 godina.
  
  
• La Quina Aval ≈ maksimalno 33.000 - 32.000 (parcijalne mandibule maloljetnika)
  
  

Kalendarske godine

• Lapedo djetete iz Abrigo do Lagar Velho, Portugal, nalaz star oko 24.000 godina, prilično kompletan i sasvim robusan skelet, možda pokazuje neke neandertalske osobine.
  
  

Ostale web-stranice:

• Brassempouy,
  
  
• La Rochette, Vogelherd, Engis,
  
  
• Hahnöfersand,
  
  
• St. Prokop,
  
  
• Velika Pećina.
  
  

Porijeklo kromanjonaca

Migracije recentnih ljudi u Evropi

prema simulaciji Currata i Excoffiera (2004),
prije sadašnjosti (u godinama)

• 
  Do 37.500 p.n.e.
   
  
  
• 
  Do 35.000 p.n.e.
   
  
  
• 
  Do 32.500 p.n.e.
   
  
  
• 
  Do 30.000 p.n.e.
  
  

Vjeruje se da su se anatomski moderni ljudi (eng. Anatomically Modern Humans: AMH) najprje pojavili u Istočnoj Africi, prije nekih 100.000 do 200.000 godina. Prema ovoj teoriji, jedan od relativno nedavnih vanafričkih egzodusa, preko Arapskog poluotoka, prije oko 60.000 godina odveo je moderne ljude u Evroaziju, s jednom grupom koja je brzo zaposjela obalna područja oko u Indijskog okeana, Druga grupa je, nakon pristizanja na Bliski Istok , migrirala ka sjeveru, prema stepama Centralne Azije. Analiza sekvence mitohndrijske DNK, dva kromanjonca iz pećine Paglicci, Italija, stara 23.000 do 24.000 godina (Paglicci 52 i 12), identificirani kao pripadnici haplogrupe N (mtDNK), tipski preci stanovnštva u centralnoj Aziji . U unutrašnjosti, grupa je osnivač sjevernih i Istočnih Azijata, Evropljana, velikih dijelova bliskoistočnih i sjevernoafričkih populacija. Migracije sa prostora Crnog mora u Evropu počele su prije nekih 45.000 godina, vjerovatno uz podunavski koridor. Do prije 20.000 godina, moderni ljudi su došli do zapadnih obala ovog kontinenta.

Život kromanjonaca

Fizičke osobenosti

Kromanjonac je bio anatomski građen kao i sadašni čovjek, sa ravnim udovima i visok u odnosu na istovremene neandertalce. Misli se da su bili u prosjeku visoki 176,2 cm,^[15] iako je bilo velikih mužjaka, visokih možda i 195 cm i viših.^[16][17] razlikovali su se od današnjih ljudi po robusnijoj konstituciji i blago većem kranijskom kapacitetu. Kromanjonci su imali dugu, prilično nisku lobanju, sa širokim licem, istaknut nos, a ne umjereno do prognatizma. Prepoznatljiva osobina je bila pravokutna anatomija orbite. Vokalni aparat je bio kao kod današnjih ljudi i vjerojatno su mogli govoriti.^[18]
Zanimljivo je da se opis pomenutog habitusa kromanjonaca, u najnovijem izdanju Encyclopedia Britanica ponešto razlikuje:

Kromanjonci su bili snažno građeni i moćni; pretpostavlja su bili visoki oko 166 - 171 cm. Tijelo je općenito bilo robusno i čvrsto, po svemu sudeći sa jakom muskulaturom. Čelo je bilo ravno, uz blagi čeoneno-tjemeni grebena, a lice kratko i široko. Kromanjonci su bili prvi ljudi (rodaHomo) koji su imali istaknute brade. Kapacitet mozga je bio oko 1.600 cm³, nešto veći od prosjeka za recentne ljude. Smatra se da su kromanjonci vjerojatno bili prilično visoki u odnosu na druge rane ljudske vrste.

Analiza mitohondrijske DNK svrstava rano evropsko stanovništva kao sestrinsko azijske grupe, čija divergencije datira od prije nekih 50.000 godina. Ten vrlo svijetle kože u recentnim populacijama Sjeverne Evrope je relativno nova pojava, ^{]a_ukazuju_kromanjonci_morao_svjetlo_sme%C4%91e_do_preplanule_ko%C5%BEe._Sekvencioniranje_nalaza_postglacijalnog_lovaca-sakuplja%C4%8Da_evropskih_[[populacija]]_ukazuju_da_su_kromanjonci_vjerojatno_imali_plave_o%C4%8Di,_tamnu_kosu_i_maslinast_ten_.<ref-19][19][20][21]} Mala poprsje muškarca od slonovače nađeno je na lokalitetu Dolní Věstonice datirano do 26.000 godina naznačava da su kromanjonci imali ravnu kosu, iako je nešto kasnije na kipiću Venera Brassempouyprikazana talasasta ili kovrdžava kosa, eventualno pletena.

Kromanjonska kultura

Uz fosilne ostatke kromanjonaca nađeni su kremeni alati kulture Orinjasijen koju je Louis Lartet identificirao nekoliko godina prije nego što je pronašao prvi kostur. Orinjasijen se razlikuju od ranijih kultura svojim fino obrađenim vrhovima kostiju ili rogova i kremena, napravljenih za drške za proizvodnju Venerinih figurica i kreiranje pećinskih slika. Bušene su i kosti, školjke i zubi za tijelesne ukrase. Figurice, pećinske slike, ornamenti i misteriozne Venerine figurine su zaštitni znak kromanjonske kulture, u kontrastu s utilitarnom (primijenjenom) kulturom neandertalaca. Imali kulturu koja je proizvodila razne sofisticirane alate, kao što retuširane oštrice, vršne i pljosnate strugalice, dlijetu nalik alate poznatu kao burin i fine koštane alatke. Izgleda i da su imali i alat za ravnanje i struganje kože. Neki kromanjonci su povezani sa kulturama Gravetian ili gornjim Perigordian, kojia se odlikuje tehnikom retuširanja, koja se bavi proizvodnjom alata sa ravnom poleđinom.


Kao i većina ranih ljudi, i kromanjonci su prije svega bili lovci na mamute, pećinskog medvjeda, konja i jelena. Lovili su dugim ručnim kopljima i kopljima za bacanje , dok luk i strijela još nisu bili izmišljeni. Živili su u nomadskim ili polunomadskim društvima u godišnjim migracijama za plijenom, a također su jeli biljni materijal. U Mezhirichu, selu u Ukrajini, nekoliko koliba je izgrađeno od kostiju mamuta, što možda predstavlja polutrajni ukopani lovački kamp.
Kromanjonska obitavališta najčešće su bila u dubokim pećinama, a u plitkim su formirani kameni prepusti (nastrešnice), primitivne kolibe ili kameni predzidovi, a pronađene su i one koje su, u potpunosti, građene od kamenja, Kamena skloništa su korištena tokom cijele godine; izgleda da su kromanjonci bili aktivni u krugu obitavališta, a udaljavali se samo kada je to bilo neophodno kako bi pronašli nova lovišta ili zbog nepovoljnih promjena u okolišu.
Kao i neandertalci, kromanjonski ljudi su sahranjivali svoje mrtve. Prvi primjeri umjetnosti praistorijskih naroda su bila djela kromanjonaca. Slikali su, klesali i vajali male gravure i statue ne samo ljudi, nego i životinja. Njihove ljudske figure uglavnom opisuju velike grudi, široke bokove, a često i očigledno trudnice, što ukazuje na poštovanje kulta plodnosti.


Misli se da su njihove slike imale malo magije ili ritualne važnosti za ljude. Po visokom kvalitetu svoje umjetnosti, jasno je da kromanjonac nije bio primitivni amater, već je prethodno eksperimentirao umjetničkim medijima i oblicima. Uređena oruđa i oružja pokazuju da su cijenili umjetnost za estetske svrhe, kao i iz vjerskih razloga.


Kromanjonci su živjeli i lovili u većim, organiziranim grupama, koje su vjerovatno imale vođe. Lov krupnijih životinja, izrada zamki i skloništa, briga o potomstvu i niz drugih detalja iz njihovog života nedvojbeno govore o elementima podjele rada među članovima grupe. Takav način unutargrupne suradnje pretpostavlja savršenije oblike komuniciranja. Indirektnirn putemm, na osnovu naslikanih simbola i otkrića jednostavnijih muzičkih instrumenata (pištaljki, npr.), dokazano je da je upotreba jezika (govora) bila dobro razvijena još prije 17-20 hiljada godina. Nomadske grupe lovaca i sakupljača, u potrazi za hranom, sve dok 7-8 hiljada godina prije naše ere neolitski čovjek (najprije na Srednjem Istoku) nije počeo domestikaciju podobnih biljaka i životinja, a zatim počeo formirati i prve privremene i stalne naseobine.


Nalazi usukanih i obojenih čvorova i vlakana lana među artefakatima rahistorijske Gruzije (Dzudzuana) ukazuju da su pravili konope za drške kamenih alatki i oružja, tkanje košara ili za šivanje odjevnih predmeta. Pored pomenutih mamutskih koliba od kosti, gradili su i skloništa od kamenja, gline, grana i životinjskog krzna. Ovi rani ljudi su koristili mangan i željezo i okside za slikanje, a i možda su stvorili i jedan od ranih lunarnih kalendara, prije oko 15.000 godina.


Teško je odrediti koliko dugo j trajala era kromanjonaca i što im se dogodilo. Pretpostavlja se da su se postepeno apsorbirani u evropske populacije kojie su pristigle kasnije. Neke individue s izvjesnim kromanjonskim obilježjima, nazivane kromanjoncima, potiču su iz mezolitskog perioda (8000-5000 pne) i neolita (5000-2000 p.n.e.)

Ostali suvremenici u Evropi

Neandertalci

Glavni članak: Neandertalac
Kromanjonci su dijelili europske prostore s neandertalcima oko 10.000 ili više godina, prije nego što je drugi nestao. Priroda njihovog suživota i razlozi izumiranja neandertalca su još uvijek predmet mnogih rasprava. Tumačenja uključuju mirni suživot, konkurenciju, interbriding (međusobno ukrštanje), asimilaciju i genocid. Ostali modernih ljudi, kao što su Jebel Qafzeh ljudi, izgleda da su koegzistirali s neandertalacem do prije 60.000 godina na Levantu. Ranije studije tvrde da je, u Francuskoj, suživot neandertalaca i modernih ljudi trajao više od 15.000 godina u. Simulacija na osnovu malih razlika u kapacitetu međusobne snošljivosti dvije grupe pokazuje da su se one mogle naći zajedno samo u uskoj zoni, na prednjoj strani Cro-Magnonskih imigracijskog talasa. Čini se da je neandertalska Châtelperroniankultura bila pod uticajem kromanjonaca, što ukazuje na neku vrstu kulturne razmjene između dvije grupe. Originalni Châtelperronianski slojevi artefakata smenjuju se sa elementima Orinjasijenske kulture, iako to može biti rezultat interstratificiranja ("hronološkog miješanja") slojeva, ili poremećaja od ranijih iskopavanja. "Lapedo djete", koje je nađeno na Abrigo do Lagar Velho (Portugalija) je citirano je kao mogući hibrid neandertalac / kromanjonac, iako je ovo tumačenje sporno. Nedavne genetičke studije širokog uzorka modernih ljudi, međutim, ne pokazuju da se desio neki oblik hibridizacije arhaičnih ljudi, nakon pojave modernih ljudi iz Afrike. Za svega oko 1% do 4% posto DNKEvropljana i Azijata se čini da je izvedena iz neandertalčeve

Grimaldi Man

Grimaldi čovjek je bio naziv za dva italijanska nalaza paleolitska kostura, početkom 20. stoljeća. Bili su kratki, ali fino izgrađeni ljudi. Kada su nađeni, kosturi su bili predmet sumnjive naučne teorije o evoluciji čovjeka, dijelom podstaknute pristranom rekonstrukcijom lobanja u izvedbi uključenih naučnika. U toku 1960-ih godina, Grimaldi je, zajedno s raznim drugim evropskim nalazima ranog modernog čovjeka, bio označen kao Kromanjonac (u širem smislu), iako se pojam "evropski rani moderni ljudi" danas preferira za ovaj sklop.

Čovjek lokaliteta Chancelade

Prilično kompletan skelet iz Magdalenianskog doba je 1888. godine nađen na lokalitetu Chancelade, Francuska. Prvobitno se mislilo da je bio Eskim. Iako je ovo tumačenje sada napušteno, niski i zdepast, ali inače moderni kostur značajno se razlikuju od Cro-Magnonskih nalaza. ^[26] Slične, ali fragmentiraniji nalazi kostiju iz Laugerie-Bassea i pećine Duruthy u blizini Sorde-l'Abbaye.

------------------------------------------------------------------






Uuu, jebote! 


Inače, pravo je čudo da kojekakvi croatisti nisu "otkrili" da su Rvati zapravo najstariji Europljani, i da potječu/mo iz središnje Vrancuske. 

Napisati plahtu ili je prilijepiti, koja je razlika?

Rijetki ce je procitati. C/p-as neku kljucnu misao clanka ili neke kljucne momente i postavis link ispod (pa tko bude htio dalje istrazivati, citat ce). Ovako je nepregledno i samo treba uloziti dodatni trud za skrolanje.


I da, grintava sam danas, ali dajte vec jednom naucite. :-P

P.S. Sarita, kako je proslo s uraganom? :-(


Gledam sad i u Kini ljudima sve poplavljeno, spasavaju zivote.

Koji klinac?!

Tomica je napisao/la:...
Rijetki ce je procitati. ...

Pa ja niiisam ...